Mindset
Mindset
Mindset
Danijela
Danijela
Danijela
31. lis 2024.
31. lis 2024.
31. lis 2024.
Zaljubi se u probleme; postavljaj pitanja
Zaljubi se u probleme; postavljaj pitanja
Zaljubi se u probleme; postavljaj pitanja
Ljudski um voli red, izvjesnost. Stvoreni smo da tražimo odgovore - čak i ako su nepotpuni ili pogrešni - i društvo većinom smatra da je imati odgovore važnije od postavljanja pitanja.
Pogledaj malo oko sebe: očiti cilj većine poslova je dati odgovore. Nakon što prođeš kroz proces intervjua u kojem daješ odgovore koji dokazuju tvoju razinu kompetencije, tvoja će se uloga često sastojati u davanju dodatnih odgovora menadžeru, kolegama i klijentima.
Volimo sadržaj koji nudi savjete, proizvode koji nude (instant) rješenja i čarobne napitke.
Probleme ne volimo, pogotovo ako predugo traju. Pokušavamo ih izbjegavati što je više moguće, nastojimo ih brzo riješiti ili delegirati.
Ali što ako se naučimo zaljubiti u probleme, vidjeti ih kao zagonetke s kojima se možemo igrati, objektiv kroz koji možemo bolje vidjeti svijet?
Feynmanov način: 12 omiljenih problema
Richard Feynman bio je pravi filomat — ljubitelj učenja. Ne samo da je uvelike proširio razumijevanje kvantne elektrodinamike, već je preveo hijeroglife Maja, shvatio podrijetlo katastrofe NASA Challengera i bio je fantastičan profesor fizike.
Za mene najveće postignuće Richarda Feynmana je ovo: išao je duboko u područje u kojem je mogao dati istinski doprinos društvu, dok je također prihvatio svu širinu svega što život nudi na tom putu. Umjesto da izbjegava probleme ili ih pokušava riješiti što je brže moguće, tražio bi zanimljive probleme, držao ih na umu, puštao ih da se krčkaju i stalno pokušavao povezati svoja svakodnevna iskustva s tim velikim pitanjima.
Jednom prilikom je rekao:
"Morate držati desetak svojih omiljenih problema stalno prisutnima na umu, iako će uglavnom ležati u stanju mirovanja. Svaki put kad čujete ili pročitate novi trik ili novi rezultat, testirajte ga na svakom od svojih dvanaest problema da vidite pomažu li na neki način."
Drugim riječima, Feynmanov pristup bio je voditi popis desetak svojih "omiljenih problema" - bila su to otvorena pitanja kojima se uvijek iznova vraćao u svom istraživanju.
Svaki put kad je naučio nešto novo, Feynman je to iskoristio kao priliku da vidi može li mu to pomoći da napreduje u nečemu što ga je već zanimalo. Kad bi čuo za novo otkriće u istraživačkom radu ili novi rezultat eksperimenta, pitao bi se: "Ima li to ikakve važnosti za neki od mojih omiljenih problema?"
Većinu vremena odgovor je bio ne. Uostalom, šanse za uspostavljanje veze između bilo koje dvije nasumične ideje bile su relativno niske.
No s vremena na vrijeme njegova bi metoda bila funkcionalna. Usporedio bi novi nalaz ili rezultat s jednim od svojih otvorenih pitanja – čak i ako su bila iz potpuno različitih područja – i pronašao podudaranje. A uvidi i otkrića koja su izronila kao rezultat ostavili su sve oko njega u velikom čuđenju.
Može ti biti čudno označavati pitanja kao "probleme", jer ta riječ obično ima negativnu konotaciju. Ali to je upravo ono što mi ovdje pokušavamo učiniti – promijeniti konotaciju u našim umovima iz negativne u pozitivnu.
Zamisli što bi bilo moguće kada bismo beskrajne probleme s kojima se susrećemo u svom poslu i životu počeli gledati kao prilike: prilike za učenje, rast, promjenu mišljenja ili gledanje stvari iz nove perspektive
Ljudski um voli red, izvjesnost. Stvoreni smo da tražimo odgovore - čak i ako su nepotpuni ili pogrešni - i društvo većinom smatra da je imati odgovore važnije od postavljanja pitanja.
Pogledaj malo oko sebe: očiti cilj većine poslova je dati odgovore. Nakon što prođeš kroz proces intervjua u kojem daješ odgovore koji dokazuju tvoju razinu kompetencije, tvoja će se uloga često sastojati u davanju dodatnih odgovora menadžeru, kolegama i klijentima.
Volimo sadržaj koji nudi savjete, proizvode koji nude (instant) rješenja i čarobne napitke.
Probleme ne volimo, pogotovo ako predugo traju. Pokušavamo ih izbjegavati što je više moguće, nastojimo ih brzo riješiti ili delegirati.
Ali što ako se naučimo zaljubiti u probleme, vidjeti ih kao zagonetke s kojima se možemo igrati, objektiv kroz koji možemo bolje vidjeti svijet?
Feynmanov način: 12 omiljenih problema
Richard Feynman bio je pravi filomat — ljubitelj učenja. Ne samo da je uvelike proširio razumijevanje kvantne elektrodinamike, već je preveo hijeroglife Maja, shvatio podrijetlo katastrofe NASA Challengera i bio je fantastičan profesor fizike.
Za mene najveće postignuće Richarda Feynmana je ovo: išao je duboko u područje u kojem je mogao dati istinski doprinos društvu, dok je također prihvatio svu širinu svega što život nudi na tom putu. Umjesto da izbjegava probleme ili ih pokušava riješiti što je brže moguće, tražio bi zanimljive probleme, držao ih na umu, puštao ih da se krčkaju i stalno pokušavao povezati svoja svakodnevna iskustva s tim velikim pitanjima.
Jednom prilikom je rekao:
"Morate držati desetak svojih omiljenih problema stalno prisutnima na umu, iako će uglavnom ležati u stanju mirovanja. Svaki put kad čujete ili pročitate novi trik ili novi rezultat, testirajte ga na svakom od svojih dvanaest problema da vidite pomažu li na neki način."
Drugim riječima, Feynmanov pristup bio je voditi popis desetak svojih "omiljenih problema" - bila su to otvorena pitanja kojima se uvijek iznova vraćao u svom istraživanju.
Svaki put kad je naučio nešto novo, Feynman je to iskoristio kao priliku da vidi može li mu to pomoći da napreduje u nečemu što ga je već zanimalo. Kad bi čuo za novo otkriće u istraživačkom radu ili novi rezultat eksperimenta, pitao bi se: "Ima li to ikakve važnosti za neki od mojih omiljenih problema?"
Većinu vremena odgovor je bio ne. Uostalom, šanse za uspostavljanje veze između bilo koje dvije nasumične ideje bile su relativno niske.
No s vremena na vrijeme njegova bi metoda bila funkcionalna. Usporedio bi novi nalaz ili rezultat s jednim od svojih otvorenih pitanja – čak i ako su bila iz potpuno različitih područja – i pronašao podudaranje. A uvidi i otkrića koja su izronila kao rezultat ostavili su sve oko njega u velikom čuđenju.
Može ti biti čudno označavati pitanja kao "probleme", jer ta riječ obično ima negativnu konotaciju. Ali to je upravo ono što mi ovdje pokušavamo učiniti – promijeniti konotaciju u našim umovima iz negativne u pozitivnu.
Zamisli što bi bilo moguće kada bismo beskrajne probleme s kojima se susrećemo u svom poslu i životu počeli gledati kao prilike: prilike za učenje, rast, promjenu mišljenja ili gledanje stvari iz nove perspektive
Ljudski um voli red, izvjesnost. Stvoreni smo da tražimo odgovore - čak i ako su nepotpuni ili pogrešni - i društvo većinom smatra da je imati odgovore važnije od postavljanja pitanja.
Pogledaj malo oko sebe: očiti cilj većine poslova je dati odgovore. Nakon što prođeš kroz proces intervjua u kojem daješ odgovore koji dokazuju tvoju razinu kompetencije, tvoja će se uloga često sastojati u davanju dodatnih odgovora menadžeru, kolegama i klijentima.
Volimo sadržaj koji nudi savjete, proizvode koji nude (instant) rješenja i čarobne napitke.
Probleme ne volimo, pogotovo ako predugo traju. Pokušavamo ih izbjegavati što je više moguće, nastojimo ih brzo riješiti ili delegirati.
Ali što ako se naučimo zaljubiti u probleme, vidjeti ih kao zagonetke s kojima se možemo igrati, objektiv kroz koji možemo bolje vidjeti svijet?
Feynmanov način: 12 omiljenih problema
Richard Feynman bio je pravi filomat — ljubitelj učenja. Ne samo da je uvelike proširio razumijevanje kvantne elektrodinamike, već je preveo hijeroglife Maja, shvatio podrijetlo katastrofe NASA Challengera i bio je fantastičan profesor fizike.
Za mene najveće postignuće Richarda Feynmana je ovo: išao je duboko u područje u kojem je mogao dati istinski doprinos društvu, dok je također prihvatio svu širinu svega što život nudi na tom putu. Umjesto da izbjegava probleme ili ih pokušava riješiti što je brže moguće, tražio bi zanimljive probleme, držao ih na umu, puštao ih da se krčkaju i stalno pokušavao povezati svoja svakodnevna iskustva s tim velikim pitanjima.
Jednom prilikom je rekao:
"Morate držati desetak svojih omiljenih problema stalno prisutnima na umu, iako će uglavnom ležati u stanju mirovanja. Svaki put kad čujete ili pročitate novi trik ili novi rezultat, testirajte ga na svakom od svojih dvanaest problema da vidite pomažu li na neki način."
Drugim riječima, Feynmanov pristup bio je voditi popis desetak svojih "omiljenih problema" - bila su to otvorena pitanja kojima se uvijek iznova vraćao u svom istraživanju.
Svaki put kad je naučio nešto novo, Feynman je to iskoristio kao priliku da vidi može li mu to pomoći da napreduje u nečemu što ga je već zanimalo. Kad bi čuo za novo otkriće u istraživačkom radu ili novi rezultat eksperimenta, pitao bi se: "Ima li to ikakve važnosti za neki od mojih omiljenih problema?"
Većinu vremena odgovor je bio ne. Uostalom, šanse za uspostavljanje veze između bilo koje dvije nasumične ideje bile su relativno niske.
No s vremena na vrijeme njegova bi metoda bila funkcionalna. Usporedio bi novi nalaz ili rezultat s jednim od svojih otvorenih pitanja – čak i ako su bila iz potpuno različitih područja – i pronašao podudaranje. A uvidi i otkrića koja su izronila kao rezultat ostavili su sve oko njega u velikom čuđenju.
Može ti biti čudno označavati pitanja kao "probleme", jer ta riječ obično ima negativnu konotaciju. Ali to je upravo ono što mi ovdje pokušavamo učiniti – promijeniti konotaciju u našim umovima iz negativne u pozitivnu.
Zamisli što bi bilo moguće kada bismo beskrajne probleme s kojima se susrećemo u svom poslu i životu počeli gledati kao prilike: prilike za učenje, rast, promjenu mišljenja ili gledanje stvari iz nove perspektive
Kako generirati vlastite "omiljene probleme"
I ti možeš izraditi popis svojih omiljenih problema – konkretan skup pitanja na koja se oslanjaš kako za filtriranje informacija koje konzumiraš tako i za povezivanje točaka između izazova i mogućih rješenja.
Omiljena pitanja ti omogućuju sljedeće:
→ Posvetiti svoje vrijeme i pažnju idejama koje doista potiču tvoju znatiželju
→ Razumijevanje kako neki podatak može biti koristan i zašto ga vrijedi zadržati
→ Uvide na zanimljive obrasce i ponavljanja u više komponenti koje se ne čine povezanima, ali mogu imati neku zajedničku nit
→ Usmjeriti energiju na probleme u kojima možeš napraviti nešto značajno
→ Potaknuti svoju podsvijest da primijeti korisna rješenja za izazove s kojima se susrećeš u tvojoj okolini
→ Privući istomišljenike koji imaju iste interese i ciljeve kao i ti
→ Pretvoriti stresne situacije u intrigantne probleme za istraživanje
→ Usmjeriti pažnju na ideje koje pobuđuju tvoju znatiželju
No, mišljenja sam da se prave prednosti ovih pitanja mogu definirati samo ako napraviš konkretan popis otvorenih pitanja na pouzdanom mjestu izvan svoje glave. Potreban ti je popis koji možeš pregledati, revidirati i razmisliti o njemu, negdje spremljen van tvog uma.
Evo nekih od mojih pitanja koje sam koristila:
1. Što ja mislim, a nitko ne govori o tom?
2. Jesu li moji ciljevi moji vlastiti ili jednostavno ono što vjerujem da bih trebala željeti?
3. Kako mogu podučavati svoje dijete vrijednostima i načelima kada se moje vrijednosti stalno razvijaju, mijenjaju?
4. Koji je moj omiljeni način neuspjeha? Za što sam se spremna boriti?
5. Imam li plan za svoju životni lifestyle? Ako da, je li definiran detaljno i konkretno na temelju mojih vrijednosti?
6. Što je istina o meni danas zbog koje bi se moje 18-godišnje "ja" rastužilo? Kako to mogu popraviti danas?
7. U posljednjih pet godina, koje mi je uvjerenje, ponašanje ili navika najviše pogoršalo život?
8. Kako mogu podržati svoj životni lifestyle kroz razvijanje online brenda?
9. Kako mogu pronaći sintezu između obrazovanja i zabave?
10. Kako mogu povećati svoju zajednicu izbjegavajući slavu i zadržavajući privatnost?
11. Kako mogu razmišljati o svojim slabostima, a da ne padnem u samoprijezir?
12. Da mogu raditi samo 8 sati tjedno, što bih radila?
EKSTRA:
12+1. Kako umjetnost pretvoriti u posao, a da ne degradiram samu bit umjetnosti?
12+2. Kako mogu steći slobodu da činim pogreške, a da me one ne povrijede?
12+3. Kako mogu postati "bogat čovjek", a da ne žrtvujem svoje zdravlje i slobodu?
12+4. Kako mogu podržati i pridonijeti ljudima do kojih mi je stalo bez uplitanja u njihovo vlastito učenje i rast?
Možeš primijetiti da su ovo problemi bez jednostavnih odgovora. Istina je da oni nisu nužno ni osmišljeni da bi se na njih dao definitivan odgovor.
Vrijednost pitanja proizlazi iz provociranja našeg razmišljanja na dubljim i suptilnijim razinama, a ne pronalaženja jednog "točnog" odgovora. Možeš čak doći do različitih odgovora na isto pitanje u različitim razdobljima svog života, ovisno o tome kroz što prolaziš i što ti je u tom trenutku važno.
Otvorena pitanja su aktivni generatori mogućnosti za poticanje učenja i rasta tijekom mnogo mjeseci i godina. Tvoji omiljeni problemi tvore prizmu koja razdvaja dolazne informacije u spektar ideja — okvir koji ti omogućuje da namjerno filtriraš distrakcije, usmjeravaš svoju pažnju i njeguješ svoju znatiželju.
Ukratko, tvoji omiljeni problemi postaju pokretač znatiželje.
Slijedi ova tri koraka kako bi generirala svoje omiljene probleme i pokrenula motor znatiželje:
Napravi fizički i mentalni prostor za samorefleksiju (introspekciju)
Promisli o potencijalnim oblastima istraživanja
Pretvori istraživane oblasti u pitanja
(1) NAPRAVI FIZIČKI I MENTALNI PROSTOR ZA SAMOREFLEKSIJU (INTROSPEKCIJU)
Definiranje omiljenih problema je metakognitivna vježba koja zahtijeva vrijeme i prisutnost. Nemoj žuriti. Blokiraj sat u svom kalendaru, pronađi mirno mjesto i otvori bilježnicu ili neki digitalni alat.
(2) PROMISLI O POTENCIJALNIM OBLASTIMA ISTRAŽIVANJA
Ovo je najzanimljiviji dio procesa. Prođi kroz sljedeće upute i zapiši svoje odgovore:
- Koji su ti trenutno najhitniji problemi?
- Razmišljajući o djetinjstvu, koji su ti bili omiljeni hobiji?
- Koji su hobiji koje si imala najduže u životu, ne samo u djetinjstvu?
- Od kojih se vrsta priča, umjetnosti ili glazbe naježiš i u pozitivnom i negativnom smislu, ili te gane do suza?
- Koje su teme o kojima najviše voliš učiti?
- Kad bi mogla mahnuti čarobnim štapićem i imati konačan odgovor na bilo koje pitanje, koje bi to pitanje bilo?
- Da imaš kristalnu kuglu i da možeš putovati u budućnost, što bi htjela vidjeti?
- Kad bi mogla otputovati u budućnost i pitati sebe bilo što, što bi to bilo? Što bi pitala sebe u prošlosti?
- Da si pročitala sve knjige i pohađala sve tečajeve koje si htjela, na koje bi pitanja željela dobiti odgovor nakon svega toga?
- Na što ti misli odlutaju unutar svakodnevnice?
- Koje su zanimljive ideje za koje znaš, ali ih nisi u potpunosti shvatila?
- Koje bi vještine željela imati?
- Koji su najvažniji izazovi u tvojoj profesiji?
- Jesi li primijetila neke obrasce koji se ponavljaju u tvom svakodnevnom životu?
- Postoje li područja tvog života koja ti je teško uskladiti?
- Koji su ti aspekti društva zagonetni?
(3) PRETVORI ISTRAŽIVANE OBLASTI U PITANJA
Uzmi oblasti koje si identificirali u prethodnom koraku i preformuliraj ih u pitanja. Na takva se pitanja ne može odgovoriti s jednostavnim "da" ili "ne" - ona zahtijevaju suptilnije, složenije odgovore temeljene na dubljem razmišljanju. Koristi jednu od sljedećih struktura:
- Kako da…?
- Kako mogu…?
- Kako bismo mogli…?
- Koji je najbolji način za...?
- Kakav je odnos između A i B?
- Kako se X odnosi na Y?
- Zašto je X na određeni način?
- Kako moj tim/organizacija može…?
- Kako mogu pomoći drugima da...?
- Kako to izgleda…?
- Što bi bilo moguće da…?
- Što želim s...?
- Što bih učinila da…?
- Što bi se dogodilo da…?
- Što bi moralo biti istinito...?
Moja preporuka je da za ovo koristiš neki digitalni alat kako bi svoje odgovore mogla preformulirati, nadograditi na već postojeće ideje, mijenjati i vraćati im se kad god ti je potrebno. Zašto digitalni alat?
Samo zbog te prirode lakšeg rukovanja, povezivanja i pristupanja svemu na jednom mjestu.
ŠTO TREBAŠ IMATI NA UMU:
Evo nekoliko smjernica koje će ti pomoći da dođeš do najizravnijih, najučinkovitijih mogućih pitanja:
(a) Neka budu specifična
(b) Neka budu međudisciplinarna
(a) Neka budu specifična: Otvorena pitanja često su duboka i pomalo tajanstvena, ali to ne znači da ne mogu biti i specifična. Najbolja pitanja su ona koja usmjeravaju tvoje rješavanje problema i potiču te na djelovanje.
Na primjer, umjesto "Kako mogu biti bolja poduzetnica?" što je malo široko, pokušaj s "Kako mogu biti bolja poduzetnica kao introvert?"
Vidiš kako ta druga verzija daje preciznost na pitanje, istovremeno stvarajući ograničenja koja će voditi tvoje razmišljanje?
Učini pitanje potpuno jedinstvenim za tebe i tvoje okolnosti - zapravo je to cijela poanta!
(b) Neka budu međudisciplinirana: Otvorena pitanja ne moraju biti sadržana unutar jednog polja, industrije ili predmeta. U najboljem slučaju, oni prelaze uobičajene granice između kategorija kako bi potaknuli neortodoksne veze koje nitko drugi vjerojatno neće tražiti.
Na primjer, umjesto "Kako mogu poboljšati obrazovanje?" možeš se pitati "Kako mogu poboljšati obrazovanje posuđivanjem ideja iz sporta?"
S takvim okvirom postavljaš tragove koje tvoj um može slijediti. Namjerno se usmjeravaj prema određenim vrstama odgovora dok drastično smanjuješ broj opcija koje moraš razmotriti.
Meni je, recimo, bavljenje sportom pomoglo da određena znanja i iskustva prenesem u dizajn i poduzetništvo. Principi rada s ljudima se često lako prenose iz discipline u disciplinu i mogu obogatiti tvoju autentičnost i jedinstveni smjer razmišljanja.
Nije važno imati točan broj pitanja – ideja je imati dovoljno potencijalnih smjerova interesa da ako tvoj napredak zastane u jednom smjeru, možeš to jednostavno ostaviti po strani i baviti se nečim drugim.
Nije važno da budu "orijentirani na karijeru" ili da odmah imaju praktičnu upotrebu. Postavljanje ciljeva ima svoje mjesto, ali omiljeni problemi su za poticanje razmišljanja koja te osvajaju iz razloga koje možda ne možeš objasniti.
Za njih nije važno da se pojavljuju po redu prioriteta - ovo nije popis zadataka ili prioriteta s kojima se moraš uhvatiti u koštac na linearni način počevši od broja 1. Njihova je svrha dati si dopuštenje da se krećeš prema onome što prirodno izaziva tvoju znatiželju i radost upravo ovdje i sada.
S vremenom ćeš početi gledati svijet kroz leću pitanja; nastat će spontano, nepozvano, kao filter koji ti govori koje su informacije važne i zašto.
Dok formuliraš svoje omiljene probleme, imaj na umu da su oni uvijek samo prvi nacrt. Mogu i hoće se razvijati kako budeš otkrivala dublje i suptilnije slojeve svojih početnih znatiželja.
Ne samo da bi trebala biti otvorena za ovu promjenu, već je i cijela poanta ove vježbe: uroniti otvorenog uma u neizvjesnost koja dolazi s postavljanjem pitanja i prihvaćanjem nepoznanica koje će neizbježno doći u tvoj život kao rezultat.
Informacije koje konzumiraš u konačnici su rezultat pitanja na koja pokušavaš odgovoriti. Promijeni pitanje i počet ćeš primjećivati posve nove vrste odgovora za koje nisi ni slutila da postoje.
Kvaliteta tvog života ovisi o kvaliteti pitanja koje postavljaš.
Kako definirati konkretan problem koji želiš rješavati u poslovnom smislu i oko toga kreirati osobni brend
Pristup Richarda Feynmana uči nas da rješavanje problema nije brzina, već dubina. Radi se o dopuštanju najzanimljivijim problemima da se krčkaju, stvaranju veza tijekom vremena i otvorenosti za evoluirajuća rješenja kako se pojavljuju novi uvidi. Uzimajući ovaj strpljivi, promišljeni pristup, moći ćeš pronaći i riješiti probleme koji su tvojoj publici uistinu važni.
Svako je poslovanje izgrađeno oko rješavanja određenog problema za određenu skupinu ljudi.
→ Korak 1: Identificiraj zanimljiv problem
Većina nas rješava najhitnije ili najvidljivije probleme, ali oni nisu uvijek najzanimljiviji ili najučinkovitiji. Feynmanov pristup bio je drugačiji: nije samo tražio bilo koji problem, već i one koji su potaknuli njegovu znatiželju. Bio je fasciniran samim pitanjima i potaknut da ih istraži čak i bez pritiska traženja neposrednih odgovora.
Isto vrijedi i za tvoju publiku. Umjesto da se fokusiraš na površinske probleme ili brza rješenja, pogledaj dublje.
Svaki pisac počinje s praznom stranicom.
Svaki umjetnik počinje s praznim platnom.
Svaki kipar počinje s praznom pločom.
Ipak, svi počinju na isti način - s prvim konceptom. Grubi nacrt koji njihovoj viziji daje oblik. Zapitaj se:
Koja pitanja tvoja publika stalno postavlja? Koji problemi ne samo da su u skladu s njihovim potrebama, već i potiču tvoju znatiželju?
Prvi koncept je daleko od gotovog proizvoda, usluge. Neuredan je. Grub. Rupe su posvuda. Ipak, postavlja temelje za dalje.
Cilj ovog koraka je dati ti jednostavan misaoni proces koji će ti pomoći da što prije izneseš taj prvi koncept. Evo mentalnog modela koji na jednostavan način pomaže brainstormirati o problemima koje želiš rješavati.
Ovo ispod je vizualni prikaz ključnih sastojaka koji čine održiv proizvod. Uz 12 omiljenih problema koji daju širu sliku onog što te intrigira, ovaj vizualni prikaz će ti pomoći da konkretiziraš problem koji želiš rješavati.
Na koji način funkcionira ovo sa slike?
Postoje četiri temeljna sastojka koja čine održiv proizvod.
(1) IDEALNI KUPAC
Ili idealan klijent—osoba kojoj možeš najviše pomoći. Postoji u dva odvojena stanja:
- Bolna sadašnjost – stanje nelagode u kojem se nalazi koje motivira promjenu.
- Željeni rezultat – stanje ispunjenosti koje doživljava nakon što se promjena dogodi.
Jednom kad netko postigne željeni rezultat, uvijek je na korak od pronalaska novog problema, pokretanja sljedeće bolne sadašnjosti i nastavka ciklusa.
(2) PROBLEM
Predstavljen ponorom na slici, problem je prepreka između bolne sadašnjosti tvog idealnog kupca i željenog rezultata.
Svaki cilj, velik ili mali, dolazi s određenim otporom koji se mora svladati. Taj otpor je prilika za poduzetnika i središnji dio ovog modela.
(3) RJEŠENJE ILI SOLUCIJA
Predstavljeno mostom, rješenje je ključ za prevladavanje problema koji sprječava tvog idealnog kupca da doživi željeni rezultat.
Strategija, metoda ili pristup je taj koji se bavi ključnim problemom i utire put transformaciji. Važno je napomenuti da rješenje nije sam proizvod, već temeljno načelo, proces, strategija ili princip koji čini proizvod učinkovitim.
Primjer: Željeni rezultat = izgubiti 10 kg | Rješenje = potrošene kalorije > unesene kalorije | Proizvod = plan obroka koji donosi rješenje.
(4) PROIZVOD ILI USLUGA
Predstavljen biciklom na slici, proizvod je paket koji isporučuje rješenje tvom idealnom kupcu.
Uzima osnovno načelo ili strategiju i predstavlja ga na primjenjiv način kako bi tvoj idealan kupac mogao pristupiti i primijeniti ga.
Zamisli to kao prijevozno sredstvo koje ih doslovno vozi od točke A do točke B. Proizvod ili "vozilo" može biti u materijalnom, fizičkom obliku ili nematerijalnom obliku (digitalni proizvodi, konzultantske usluge itd.).
Tvoj cilj kao poduzetnice je prevesti tvog idealnog kupca iz njegove bolne sadašnjosti u budućnost sa željenim rezultatom tako što ćeš mu dati vozilo (proizvod/uslugu) koje će mu pomoći da brže, lakše i ugodnije stignu do odredišta.
Ako ovo radiš prvi put, ovaj crtež, pristup je upravo razina kojoj bi trebala težiti.
Nemoj komplicirati ovaj proces u početku.
Kasnije ćeš imati dovoljno vremena da proširiš i doradiš ovu mapu i cijeli proces. Zapravo, ako pokušaš učiniti previše sada na početku, samo ćeš omesti proces.
Ovaj primjer prikazujem iz dva razloga:
- Kako bismo istaknuli njegovu jednostavnost.
- Želim ti pokazati u što se može sav taj plan pretvoriti kada vjeruješ procesu.
Ovo je tek početak. Sadimo sjeme u plodno tlo.
Kako ovo primijeniti praktično?
Postoje dva načina na koja preporučujem primjenu ctreža i razvoj prvog koncepta tvog proizvoda ili usluge:
(a) idealan kupac si ti;
(b) idelalan kupac je osoba koja ima definirani problem
Osobno preferiram prvi način, ali drugi način je tradicionalniji i definitivno je vrijedan istraživanja ako ti se prvi način ne sviđa.
(a) Prvi način: idealan kupac si ti
Postoje tri različita kuta ili "perspektive" koje volim koristiti kada razjašnjavam o čemu se radi i koji problem pokušavam riješiti.
To su:
i) Prošli neki izazovi i prepreke: prepoznavanje problema razmišljanjem o vremenu osobne boli ili očaja.
ii) Sadašnja stručnost: prepoznavanje problema ispitivanjem tvog trenutnog skupa vještina/stručnosti.
iii) Mašta o budućnosti: identificiranje problema uzimajući u obzir tvoje buduće ciljeve i ambicije.
i) Prošli neki izazovi i prepreke: Svi smo imali trenutke očaja - vrijeme kada neuspjeh nije bio opcija. Bilo fizički ili mentalno, ti trenuci "uradi ili doživi neuspjeh" dovode do ogromnog rasta.
Ta je transformacija nešto što je drugima u sličnim situacijama prijeko potrebno. Ne moraš izliječiti rak ili riješiti glad u svijetu. Neki od najutjecajnijih ljudi u povijesti bili su vođeni motivacijom da riješe određenu bolnu sadašnjost u svom životu.
Ukratko: sjeti se vremena očajničke potrebe da riješiš neki problem. Koji je bio veliki problem koji nisi željela, ali si ga morala prevladati?
ii) Sadašnja stručnost: Nemoj misliti da nisi dovoljno vješta ili kvalificirana da dijeliš i pružiš vrijednost. Stavimo stvari u perspektivu:
- Do 7. godine: Većina djece dobro razumije vještine čitanja i pisanja.
- Do 16. godine: većina tinejdžera razvila je učinkovite vještine učenja i upravljanja vremenom.
- Do 25. godine: Većina odraslih razvila je vještine specifične za posao
Nije važno koliko se tvoje vještine čine "trivijalnim" - netko bi ubio da zna što ti znaš.
Razmisli o tome – ako si ikada radili posao na kojem su ti davali plaću da nešto učiniš, onda je jasno da je sve što si radila bilo dovoljno vrijedno da ti je netko bio voljan platiti za to!
Ukratko: razmisli o vještinama ili znanju koje trenutno posjeduješ. Koji veliki problem oni rješavaju za tvog idealnog kupca?
iii) Mašta o budućnosti: Ljudi se često boje postaviti velike ciljeve jer to odmah otkriva golemi jaz između onoga gdje jesu i onoga gdje žele biti.
Ali te su praznine problemi koje milijuni ljudi trebaju riješiti.
Na primjer, želja za uspješnim poslovanjem otkriva prepreke poput loših marketinških vještina ili slabe ponude—prepreke koje stvaraju prilike za vrijedna rješenja.
Ukratko: razmisli o svojim budućim težnjama. Koje velike probleme trebaš riješiti da bi tamo stigla?
(b) Drugi način: idelalan kupac je osoba koju želiš targetirati
Za razliku od prvog načina, koji se usredotočuje na tvoje vlastito iskustvo, drugi način gleda prema van, iz perspektive osobe koju targetiraš.
Izlaziš iz vlastite glave, promatraš svijet njihovim očima i postavljaš svoje rješenje kao sredstvo za njih. Ovo je tradicionalno istraživanje tržišta.
Možeš primijeniti iste tri perspektive (prošli izazovi i prepreke, sadašnja stručnost, mašta o budućnosti), ali ovaj put odgovaraš iz perspektive osobe koju želiš targetirati, odnosno, čiji problem želiš riješiti.
→ Korak 2: Pusti problem da se krčka unutar tvog uma
Ovdje leži Feynmanova magija. Nakon što je identificirao problem koji ga je zaintrigirao, nije žurio rješavati ga. Umjesto toga, "pustio bi ga da se krčka" u pozadini svog uma. Uvijek je razmišljao o tim pitanjima, ne na opsesivan način, već na opušten, istraživački način. Zadržao bi te probleme u svom umu dok je prolazio kroz život, dopuštajući da se pojave nove perspektive i neočekivani uvidi.
Možeš učiniti isto. Nakon što identificiraš problem koji je zanimljiv i tebi i tvojoj publici, odupri se iskušenju da odmah osmisliš rješenje. Umjesto toga, ostavi da odstoji. Tvoja će podsvijest početi raditi na tome, povezujući se sa stvarima koje vidiš, čuješ i doživljavaš svaki dan.
Praktično: Zapiši problem(e) negdje gdje ćeš se redovito susresti s njim - bilježnica, digitalni alat ili čak post-it na tvom računalu. Obrati pažnju na njega često, ali bez pritiska. Dopusti svom umu da ga slobodno istražuje. Ponekad će se tijekom obavljanja nepovezanih zadataka poput hodanja, čitanja ili čak razgovora s nekim pojaviti novi uvidi koje možeš dodati svom razumijevanju problema.
→ Korak 3: Uspostavi veze između problema i svakodnevnog života
Jedan od najsnažnijih aspekata Feynmanova pristupa bila je njegova sposobnost povezivanja naizgled nepovezanih životnih iskustava sa svojim omiljenim problemima. Uočio bi uzorke i ideje u svakodnevnim interakcijama, znanstvenim eksperimentima ili čak povremenim razgovorima i povezao ih s velikim pitanjima o kojima je razmišljao.
To možeš učiniti s problemima s kojima se tvoja publika suočava. Zadržavajući ove probleme u glavi, počet ćeš primjećivati veze na neočekivanim mjestima. Razgovor s prijateljem, knjiga koju čitaš ili iskustvo s brendom mogu ti iznenada dati uvid u to kako riješiti problem svoje publike na nov način.
Praktično djelovanje: stvori naviku traženja obrazaca u svojim svakodnevnim iskustvima. Zapitaj se: "Kako se to odnosi na problem koji pokušavam riješiti?" To može biti bilo što, od nove poslovne strategije na koju naiđeš do ležernog razgovora koji potakne ideju. Vodi dnevnik u kojem ćeš pratiti te uvide. S vremenom ti ova zbirka zapažanja može pomoći da stvoriš potpuniju sliku problema i mogućih rješenja.
→ Korak 4: Izgradi rješenja polako, uz fleksibilnost
Feynman nije žurio primijeniti prvo rješenje koje mu je palo na pamet. Dopustio je da se njegove ideje organski razvijaju kako su se razvijale nove spoznaje. Slično tome, kad počneš stvarati rješenja za probleme svoje publike, uzmi si vremena. Izbjegni iskušenje da odmah izgradiš savršeno rješenje. Umjesto toga, postupno testiraj svoje ideje i ostani dovoljno fleksibilna da se prilagodiš na temelju onoga što naučiš.
Koristeći ovaj postupni, eksperimentalni pristup, izbjegavaš upadanje u zamku rješavanja pogrešnog problema ili stvaranje rješenja koje u potpunosti ne zadovoljava potrebe tvoje publike.
Praktično djelovanje: Počni s malim koracima. Testiraj svoje ideje - bilo da je to putem objave na blogu, ankete na društvenim mrežama ili neformalnog razgovora s nekoliko tvojih pratitelja. Često prikupljaj povratne informacije i nemoj se bojati prilagoditi ili okrenuti svoj pristup. Upamti, ovaj proces je učenje koliko i rješavanje.
→ Korak 5: Nastavi se vraćati na stare probleme
Feynmanov proces je bio u tijeku - nikada nije u potpunosti "završio" s problemom, čak ni nakon što je razvio odgovor. Ponovno bi se osvrnuo na stare probleme kako bi postavio nova pitanja, otkrio nove perspektive i pročistio svoje razumijevanje. Ta ga je praksa držala znatiželjnim i angažiranim te mu je omogućila da nastavi rasti kao mislilac.
Isti način razmišljanja može ti koristiti. Nakon što riješiš problem za svoju publiku, nemoj smatrati slučaj zatvorenim. Ponovno pregledaj svoja stara rješenja i pogledaj mogu li se poboljšati. Potrebe tvoje publike se mijenjaju, a tako bi se trebao razvijati i tvoj pristup rješavanju njihovih problema.
Praktično djelovanje: Periodično pregledaj rješenja koje si izradila i zapitaj se: Postoje li novi uvidi koji bi mogli poboljšati rješenje? Je li se situacija tvoje publike promijenila na način koji zahtijeva novi pristup?
Izgradnja brenda iznutra prema van: uloga znatiželje i autentičnosti
Dok istražujemo Feynmanov pristup rješavanju problema, postoji nešto ključno što moramo uzeti u obzir: ova tehnika nije samo rješavanje problema radi samog sebe. Riječ je o korištenju tvoje prirodne znatiželje i interesa za poticanje smislenih, autentičnih rješenja - rješenja koja su u skladu s onim što si u svojoj srži.
Osobni brendovi se ne grade iz nepoznanice. Oni su produžeci osobe koja stoji iza njih.
Kada je tvoj brend ukorijenjen u tvom pravom identitetu, on postaje izraz tvojih vrijednosti, ciljeva i onoga što te istinski fascinira. Zbog toga je Feynmanov pristup tako moćan - ne samo za rješavanje problema, već i za oblikovanje brenda koji želiš postati.
→ Znatiželja kao temelj tvog brenda
Što te čini znatiželjnom? Koji te problemi tjeraju da djeluješ umjesto da se povučeš?
Ova su pitanja važna jer ukazuju na tvoje autentično "ja". Problemi koje smatraš zanimljivima - oni koje si spremna pustiti da se krčkaju i duboko istražuju - odraz su tvojih vrijednosti i strasti. Oni su pokazatelji vrste brenda koji bi trebala izgraditi.
Kada slijediš ono što te prirodno intrigira, a ne ono što misliš da tvoja publika "želi" čuti, usklađuješ svoj pristup rješavanju problema sa svojim osobnim brendom. To stvara rezonanciju između onoga tko si, problema koje rješavaš i načina na koji te publika doživljava. To pokazuje da ne juriš samo za trendovima ili površnim interesima - baviš se nečim stvarnim, nečim što predstavlja tebe u cijelosti.
Kako generirati vlastite "omiljene probleme"
I ti možeš izraditi popis svojih omiljenih problema – konkretan skup pitanja na koja se oslanjaš kako za filtriranje informacija koje konzumiraš tako i za povezivanje točaka između izazova i mogućih rješenja.
Omiljena pitanja ti omogućuju sljedeće:
→ Posvetiti svoje vrijeme i pažnju idejama koje doista potiču tvoju znatiželju
→ Razumijevanje kako neki podatak može biti koristan i zašto ga vrijedi zadržati
→ Uvide na zanimljive obrasce i ponavljanja u više komponenti koje se ne čine povezanima, ali mogu imati neku zajedničku nit
→ Usmjeriti energiju na probleme u kojima možeš napraviti nešto značajno
→ Potaknuti svoju podsvijest da primijeti korisna rješenja za izazove s kojima se susrećeš u tvojoj okolini
→ Privući istomišljenike koji imaju iste interese i ciljeve kao i ti
→ Pretvoriti stresne situacije u intrigantne probleme za istraživanje
→ Usmjeriti pažnju na ideje koje pobuđuju tvoju znatiželju
No, mišljenja sam da se prave prednosti ovih pitanja mogu definirati samo ako napraviš konkretan popis otvorenih pitanja na pouzdanom mjestu izvan svoje glave. Potreban ti je popis koji možeš pregledati, revidirati i razmisliti o njemu, negdje spremljen van tvog uma.
Evo nekih od mojih pitanja koje sam koristila:
1. Što ja mislim, a nitko ne govori o tom?
2. Jesu li moji ciljevi moji vlastiti ili jednostavno ono što vjerujem da bih trebala željeti?
3. Kako mogu podučavati svoje dijete vrijednostima i načelima kada se moje vrijednosti stalno razvijaju, mijenjaju?
4. Koji je moj omiljeni način neuspjeha? Za što sam se spremna boriti?
5. Imam li plan za svoju životni lifestyle? Ako da, je li definiran detaljno i konkretno na temelju mojih vrijednosti?
6. Što je istina o meni danas zbog koje bi se moje 18-godišnje "ja" rastužilo? Kako to mogu popraviti danas?
7. U posljednjih pet godina, koje mi je uvjerenje, ponašanje ili navika najviše pogoršalo život?
8. Kako mogu podržati svoj životni lifestyle kroz razvijanje online brenda?
9. Kako mogu pronaći sintezu između obrazovanja i zabave?
10. Kako mogu povećati svoju zajednicu izbjegavajući slavu i zadržavajući privatnost?
11. Kako mogu razmišljati o svojim slabostima, a da ne padnem u samoprijezir?
12. Da mogu raditi samo 8 sati tjedno, što bih radila?
EKSTRA:
12+1. Kako umjetnost pretvoriti u posao, a da ne degradiram samu bit umjetnosti?
12+2. Kako mogu steći slobodu da činim pogreške, a da me one ne povrijede?
12+3. Kako mogu postati "bogat čovjek", a da ne žrtvujem svoje zdravlje i slobodu?
12+4. Kako mogu podržati i pridonijeti ljudima do kojih mi je stalo bez uplitanja u njihovo vlastito učenje i rast?
Možeš primijetiti da su ovo problemi bez jednostavnih odgovora. Istina je da oni nisu nužno ni osmišljeni da bi se na njih dao definitivan odgovor.
Vrijednost pitanja proizlazi iz provociranja našeg razmišljanja na dubljim i suptilnijim razinama, a ne pronalaženja jednog "točnog" odgovora. Možeš čak doći do različitih odgovora na isto pitanje u različitim razdobljima svog života, ovisno o tome kroz što prolaziš i što ti je u tom trenutku važno.
Otvorena pitanja su aktivni generatori mogućnosti za poticanje učenja i rasta tijekom mnogo mjeseci i godina. Tvoji omiljeni problemi tvore prizmu koja razdvaja dolazne informacije u spektar ideja — okvir koji ti omogućuje da namjerno filtriraš distrakcije, usmjeravaš svoju pažnju i njeguješ svoju znatiželju.
Ukratko, tvoji omiljeni problemi postaju pokretač znatiželje.
Slijedi ova tri koraka kako bi generirala svoje omiljene probleme i pokrenula motor znatiželje:
Napravi fizički i mentalni prostor za samorefleksiju (introspekciju)
Promisli o potencijalnim oblastima istraživanja
Pretvori istraživane oblasti u pitanja
(1) NAPRAVI FIZIČKI I MENTALNI PROSTOR ZA SAMOREFLEKSIJU (INTROSPEKCIJU)
Definiranje omiljenih problema je metakognitivna vježba koja zahtijeva vrijeme i prisutnost. Nemoj žuriti. Blokiraj sat u svom kalendaru, pronađi mirno mjesto i otvori bilježnicu ili neki digitalni alat.
(2) PROMISLI O POTENCIJALNIM OBLASTIMA ISTRAŽIVANJA
Ovo je najzanimljiviji dio procesa. Prođi kroz sljedeće upute i zapiši svoje odgovore:
- Koji su ti trenutno najhitniji problemi?
- Razmišljajući o djetinjstvu, koji su ti bili omiljeni hobiji?
- Koji su hobiji koje si imala najduže u životu, ne samo u djetinjstvu?
- Od kojih se vrsta priča, umjetnosti ili glazbe naježiš i u pozitivnom i negativnom smislu, ili te gane do suza?
- Koje su teme o kojima najviše voliš učiti?
- Kad bi mogla mahnuti čarobnim štapićem i imati konačan odgovor na bilo koje pitanje, koje bi to pitanje bilo?
- Da imaš kristalnu kuglu i da možeš putovati u budućnost, što bi htjela vidjeti?
- Kad bi mogla otputovati u budućnost i pitati sebe bilo što, što bi to bilo? Što bi pitala sebe u prošlosti?
- Da si pročitala sve knjige i pohađala sve tečajeve koje si htjela, na koje bi pitanja željela dobiti odgovor nakon svega toga?
- Na što ti misli odlutaju unutar svakodnevnice?
- Koje su zanimljive ideje za koje znaš, ali ih nisi u potpunosti shvatila?
- Koje bi vještine željela imati?
- Koji su najvažniji izazovi u tvojoj profesiji?
- Jesi li primijetila neke obrasce koji se ponavljaju u tvom svakodnevnom životu?
- Postoje li područja tvog života koja ti je teško uskladiti?
- Koji su ti aspekti društva zagonetni?
(3) PRETVORI ISTRAŽIVANE OBLASTI U PITANJA
Uzmi oblasti koje si identificirali u prethodnom koraku i preformuliraj ih u pitanja. Na takva se pitanja ne može odgovoriti s jednostavnim "da" ili "ne" - ona zahtijevaju suptilnije, složenije odgovore temeljene na dubljem razmišljanju. Koristi jednu od sljedećih struktura:
- Kako da…?
- Kako mogu…?
- Kako bismo mogli…?
- Koji je najbolji način za...?
- Kakav je odnos između A i B?
- Kako se X odnosi na Y?
- Zašto je X na određeni način?
- Kako moj tim/organizacija može…?
- Kako mogu pomoći drugima da...?
- Kako to izgleda…?
- Što bi bilo moguće da…?
- Što želim s...?
- Što bih učinila da…?
- Što bi se dogodilo da…?
- Što bi moralo biti istinito...?
Moja preporuka je da za ovo koristiš neki digitalni alat kako bi svoje odgovore mogla preformulirati, nadograditi na već postojeće ideje, mijenjati i vraćati im se kad god ti je potrebno. Zašto digitalni alat?
Samo zbog te prirode lakšeg rukovanja, povezivanja i pristupanja svemu na jednom mjestu.
ŠTO TREBAŠ IMATI NA UMU:
Evo nekoliko smjernica koje će ti pomoći da dođeš do najizravnijih, najučinkovitijih mogućih pitanja:
(a) Neka budu specifična
(b) Neka budu međudisciplinarna
(a) Neka budu specifična: Otvorena pitanja često su duboka i pomalo tajanstvena, ali to ne znači da ne mogu biti i specifična. Najbolja pitanja su ona koja usmjeravaju tvoje rješavanje problema i potiču te na djelovanje.
Na primjer, umjesto "Kako mogu biti bolja poduzetnica?" što je malo široko, pokušaj s "Kako mogu biti bolja poduzetnica kao introvert?"
Vidiš kako ta druga verzija daje preciznost na pitanje, istovremeno stvarajući ograničenja koja će voditi tvoje razmišljanje?
Učini pitanje potpuno jedinstvenim za tebe i tvoje okolnosti - zapravo je to cijela poanta!
(b) Neka budu međudisciplinirana: Otvorena pitanja ne moraju biti sadržana unutar jednog polja, industrije ili predmeta. U najboljem slučaju, oni prelaze uobičajene granice između kategorija kako bi potaknuli neortodoksne veze koje nitko drugi vjerojatno neće tražiti.
Na primjer, umjesto "Kako mogu poboljšati obrazovanje?" možeš se pitati "Kako mogu poboljšati obrazovanje posuđivanjem ideja iz sporta?"
S takvim okvirom postavljaš tragove koje tvoj um može slijediti. Namjerno se usmjeravaj prema određenim vrstama odgovora dok drastično smanjuješ broj opcija koje moraš razmotriti.
Meni je, recimo, bavljenje sportom pomoglo da određena znanja i iskustva prenesem u dizajn i poduzetništvo. Principi rada s ljudima se često lako prenose iz discipline u disciplinu i mogu obogatiti tvoju autentičnost i jedinstveni smjer razmišljanja.
Nije važno imati točan broj pitanja – ideja je imati dovoljno potencijalnih smjerova interesa da ako tvoj napredak zastane u jednom smjeru, možeš to jednostavno ostaviti po strani i baviti se nečim drugim.
Nije važno da budu "orijentirani na karijeru" ili da odmah imaju praktičnu upotrebu. Postavljanje ciljeva ima svoje mjesto, ali omiljeni problemi su za poticanje razmišljanja koja te osvajaju iz razloga koje možda ne možeš objasniti.
Za njih nije važno da se pojavljuju po redu prioriteta - ovo nije popis zadataka ili prioriteta s kojima se moraš uhvatiti u koštac na linearni način počevši od broja 1. Njihova je svrha dati si dopuštenje da se krećeš prema onome što prirodno izaziva tvoju znatiželju i radost upravo ovdje i sada.
S vremenom ćeš početi gledati svijet kroz leću pitanja; nastat će spontano, nepozvano, kao filter koji ti govori koje su informacije važne i zašto.
Dok formuliraš svoje omiljene probleme, imaj na umu da su oni uvijek samo prvi nacrt. Mogu i hoće se razvijati kako budeš otkrivala dublje i suptilnije slojeve svojih početnih znatiželja.
Ne samo da bi trebala biti otvorena za ovu promjenu, već je i cijela poanta ove vježbe: uroniti otvorenog uma u neizvjesnost koja dolazi s postavljanjem pitanja i prihvaćanjem nepoznanica koje će neizbježno doći u tvoj život kao rezultat.
Informacije koje konzumiraš u konačnici su rezultat pitanja na koja pokušavaš odgovoriti. Promijeni pitanje i počet ćeš primjećivati posve nove vrste odgovora za koje nisi ni slutila da postoje.
Kvaliteta tvog života ovisi o kvaliteti pitanja koje postavljaš.
Kako definirati konkretan problem koji želiš rješavati u poslovnom smislu i oko toga kreirati osobni brend
Pristup Richarda Feynmana uči nas da rješavanje problema nije brzina, već dubina. Radi se o dopuštanju najzanimljivijim problemima da se krčkaju, stvaranju veza tijekom vremena i otvorenosti za evoluirajuća rješenja kako se pojavljuju novi uvidi. Uzimajući ovaj strpljivi, promišljeni pristup, moći ćeš pronaći i riješiti probleme koji su tvojoj publici uistinu važni.
Svako je poslovanje izgrađeno oko rješavanja određenog problema za određenu skupinu ljudi.
→ Korak 1: Identificiraj zanimljiv problem
Većina nas rješava najhitnije ili najvidljivije probleme, ali oni nisu uvijek najzanimljiviji ili najučinkovitiji. Feynmanov pristup bio je drugačiji: nije samo tražio bilo koji problem, već i one koji su potaknuli njegovu znatiželju. Bio je fasciniran samim pitanjima i potaknut da ih istraži čak i bez pritiska traženja neposrednih odgovora.
Isto vrijedi i za tvoju publiku. Umjesto da se fokusiraš na površinske probleme ili brza rješenja, pogledaj dublje.
Svaki pisac počinje s praznom stranicom.
Svaki umjetnik počinje s praznim platnom.
Svaki kipar počinje s praznom pločom.
Ipak, svi počinju na isti način - s prvim konceptom. Grubi nacrt koji njihovoj viziji daje oblik. Zapitaj se:
Koja pitanja tvoja publika stalno postavlja? Koji problemi ne samo da su u skladu s njihovim potrebama, već i potiču tvoju znatiželju?
Prvi koncept je daleko od gotovog proizvoda, usluge. Neuredan je. Grub. Rupe su posvuda. Ipak, postavlja temelje za dalje.
Cilj ovog koraka je dati ti jednostavan misaoni proces koji će ti pomoći da što prije izneseš taj prvi koncept. Evo mentalnog modela koji na jednostavan način pomaže brainstormirati o problemima koje želiš rješavati.
Ovo ispod je vizualni prikaz ključnih sastojaka koji čine održiv proizvod. Uz 12 omiljenih problema koji daju širu sliku onog što te intrigira, ovaj vizualni prikaz će ti pomoći da konkretiziraš problem koji želiš rješavati.
Na koji način funkcionira ovo sa slike?
Postoje četiri temeljna sastojka koja čine održiv proizvod.
(1) IDEALNI KUPAC
Ili idealan klijent—osoba kojoj možeš najviše pomoći. Postoji u dva odvojena stanja:
- Bolna sadašnjost – stanje nelagode u kojem se nalazi koje motivira promjenu.
- Željeni rezultat – stanje ispunjenosti koje doživljava nakon što se promjena dogodi.
Jednom kad netko postigne željeni rezultat, uvijek je na korak od pronalaska novog problema, pokretanja sljedeće bolne sadašnjosti i nastavka ciklusa.
(2) PROBLEM
Predstavljen ponorom na slici, problem je prepreka između bolne sadašnjosti tvog idealnog kupca i željenog rezultata.
Svaki cilj, velik ili mali, dolazi s određenim otporom koji se mora svladati. Taj otpor je prilika za poduzetnika i središnji dio ovog modela.
(3) RJEŠENJE ILI SOLUCIJA
Predstavljeno mostom, rješenje je ključ za prevladavanje problema koji sprječava tvog idealnog kupca da doživi željeni rezultat.
Strategija, metoda ili pristup je taj koji se bavi ključnim problemom i utire put transformaciji. Važno je napomenuti da rješenje nije sam proizvod, već temeljno načelo, proces, strategija ili princip koji čini proizvod učinkovitim.
Primjer: Željeni rezultat = izgubiti 10 kg | Rješenje = potrošene kalorije > unesene kalorije | Proizvod = plan obroka koji donosi rješenje.
(4) PROIZVOD ILI USLUGA
Predstavljen biciklom na slici, proizvod je paket koji isporučuje rješenje tvom idealnom kupcu.
Uzima osnovno načelo ili strategiju i predstavlja ga na primjenjiv način kako bi tvoj idealan kupac mogao pristupiti i primijeniti ga.
Zamisli to kao prijevozno sredstvo koje ih doslovno vozi od točke A do točke B. Proizvod ili "vozilo" može biti u materijalnom, fizičkom obliku ili nematerijalnom obliku (digitalni proizvodi, konzultantske usluge itd.).
Tvoj cilj kao poduzetnice je prevesti tvog idealnog kupca iz njegove bolne sadašnjosti u budućnost sa željenim rezultatom tako što ćeš mu dati vozilo (proizvod/uslugu) koje će mu pomoći da brže, lakše i ugodnije stignu do odredišta.
Ako ovo radiš prvi put, ovaj crtež, pristup je upravo razina kojoj bi trebala težiti.
Nemoj komplicirati ovaj proces u početku.
Kasnije ćeš imati dovoljno vremena da proširiš i doradiš ovu mapu i cijeli proces. Zapravo, ako pokušaš učiniti previše sada na početku, samo ćeš omesti proces.
Ovaj primjer prikazujem iz dva razloga:
- Kako bismo istaknuli njegovu jednostavnost.
- Želim ti pokazati u što se može sav taj plan pretvoriti kada vjeruješ procesu.
Ovo je tek početak. Sadimo sjeme u plodno tlo.
Kako ovo primijeniti praktično?
Postoje dva načina na koja preporučujem primjenu ctreža i razvoj prvog koncepta tvog proizvoda ili usluge:
(a) idealan kupac si ti;
(b) idelalan kupac je osoba koja ima definirani problem
Osobno preferiram prvi način, ali drugi način je tradicionalniji i definitivno je vrijedan istraživanja ako ti se prvi način ne sviđa.
(a) Prvi način: idealan kupac si ti
Postoje tri različita kuta ili "perspektive" koje volim koristiti kada razjašnjavam o čemu se radi i koji problem pokušavam riješiti.
To su:
i) Prošli neki izazovi i prepreke: prepoznavanje problema razmišljanjem o vremenu osobne boli ili očaja.
ii) Sadašnja stručnost: prepoznavanje problema ispitivanjem tvog trenutnog skupa vještina/stručnosti.
iii) Mašta o budućnosti: identificiranje problema uzimajući u obzir tvoje buduće ciljeve i ambicije.
i) Prošli neki izazovi i prepreke: Svi smo imali trenutke očaja - vrijeme kada neuspjeh nije bio opcija. Bilo fizički ili mentalno, ti trenuci "uradi ili doživi neuspjeh" dovode do ogromnog rasta.
Ta je transformacija nešto što je drugima u sličnim situacijama prijeko potrebno. Ne moraš izliječiti rak ili riješiti glad u svijetu. Neki od najutjecajnijih ljudi u povijesti bili su vođeni motivacijom da riješe određenu bolnu sadašnjost u svom životu.
Ukratko: sjeti se vremena očajničke potrebe da riješiš neki problem. Koji je bio veliki problem koji nisi željela, ali si ga morala prevladati?
ii) Sadašnja stručnost: Nemoj misliti da nisi dovoljno vješta ili kvalificirana da dijeliš i pružiš vrijednost. Stavimo stvari u perspektivu:
- Do 7. godine: Većina djece dobro razumije vještine čitanja i pisanja.
- Do 16. godine: većina tinejdžera razvila je učinkovite vještine učenja i upravljanja vremenom.
- Do 25. godine: Većina odraslih razvila je vještine specifične za posao
Nije važno koliko se tvoje vještine čine "trivijalnim" - netko bi ubio da zna što ti znaš.
Razmisli o tome – ako si ikada radili posao na kojem su ti davali plaću da nešto učiniš, onda je jasno da je sve što si radila bilo dovoljno vrijedno da ti je netko bio voljan platiti za to!
Ukratko: razmisli o vještinama ili znanju koje trenutno posjeduješ. Koji veliki problem oni rješavaju za tvog idealnog kupca?
iii) Mašta o budućnosti: Ljudi se često boje postaviti velike ciljeve jer to odmah otkriva golemi jaz između onoga gdje jesu i onoga gdje žele biti.
Ali te su praznine problemi koje milijuni ljudi trebaju riješiti.
Na primjer, želja za uspješnim poslovanjem otkriva prepreke poput loših marketinških vještina ili slabe ponude—prepreke koje stvaraju prilike za vrijedna rješenja.
Ukratko: razmisli o svojim budućim težnjama. Koje velike probleme trebaš riješiti da bi tamo stigla?
(b) Drugi način: idelalan kupac je osoba koju želiš targetirati
Za razliku od prvog načina, koji se usredotočuje na tvoje vlastito iskustvo, drugi način gleda prema van, iz perspektive osobe koju targetiraš.
Izlaziš iz vlastite glave, promatraš svijet njihovim očima i postavljaš svoje rješenje kao sredstvo za njih. Ovo je tradicionalno istraživanje tržišta.
Možeš primijeniti iste tri perspektive (prošli izazovi i prepreke, sadašnja stručnost, mašta o budućnosti), ali ovaj put odgovaraš iz perspektive osobe koju želiš targetirati, odnosno, čiji problem želiš riješiti.
→ Korak 2: Pusti problem da se krčka unutar tvog uma
Ovdje leži Feynmanova magija. Nakon što je identificirao problem koji ga je zaintrigirao, nije žurio rješavati ga. Umjesto toga, "pustio bi ga da se krčka" u pozadini svog uma. Uvijek je razmišljao o tim pitanjima, ne na opsesivan način, već na opušten, istraživački način. Zadržao bi te probleme u svom umu dok je prolazio kroz život, dopuštajući da se pojave nove perspektive i neočekivani uvidi.
Možeš učiniti isto. Nakon što identificiraš problem koji je zanimljiv i tebi i tvojoj publici, odupri se iskušenju da odmah osmisliš rješenje. Umjesto toga, ostavi da odstoji. Tvoja će podsvijest početi raditi na tome, povezujući se sa stvarima koje vidiš, čuješ i doživljavaš svaki dan.
Praktično: Zapiši problem(e) negdje gdje ćeš se redovito susresti s njim - bilježnica, digitalni alat ili čak post-it na tvom računalu. Obrati pažnju na njega često, ali bez pritiska. Dopusti svom umu da ga slobodno istražuje. Ponekad će se tijekom obavljanja nepovezanih zadataka poput hodanja, čitanja ili čak razgovora s nekim pojaviti novi uvidi koje možeš dodati svom razumijevanju problema.
→ Korak 3: Uspostavi veze između problema i svakodnevnog života
Jedan od najsnažnijih aspekata Feynmanova pristupa bila je njegova sposobnost povezivanja naizgled nepovezanih životnih iskustava sa svojim omiljenim problemima. Uočio bi uzorke i ideje u svakodnevnim interakcijama, znanstvenim eksperimentima ili čak povremenim razgovorima i povezao ih s velikim pitanjima o kojima je razmišljao.
To možeš učiniti s problemima s kojima se tvoja publika suočava. Zadržavajući ove probleme u glavi, počet ćeš primjećivati veze na neočekivanim mjestima. Razgovor s prijateljem, knjiga koju čitaš ili iskustvo s brendom mogu ti iznenada dati uvid u to kako riješiti problem svoje publike na nov način.
Praktično djelovanje: stvori naviku traženja obrazaca u svojim svakodnevnim iskustvima. Zapitaj se: "Kako se to odnosi na problem koji pokušavam riješiti?" To može biti bilo što, od nove poslovne strategije na koju naiđeš do ležernog razgovora koji potakne ideju. Vodi dnevnik u kojem ćeš pratiti te uvide. S vremenom ti ova zbirka zapažanja može pomoći da stvoriš potpuniju sliku problema i mogućih rješenja.
→ Korak 4: Izgradi rješenja polako, uz fleksibilnost
Feynman nije žurio primijeniti prvo rješenje koje mu je palo na pamet. Dopustio je da se njegove ideje organski razvijaju kako su se razvijale nove spoznaje. Slično tome, kad počneš stvarati rješenja za probleme svoje publike, uzmi si vremena. Izbjegni iskušenje da odmah izgradiš savršeno rješenje. Umjesto toga, postupno testiraj svoje ideje i ostani dovoljno fleksibilna da se prilagodiš na temelju onoga što naučiš.
Koristeći ovaj postupni, eksperimentalni pristup, izbjegavaš upadanje u zamku rješavanja pogrešnog problema ili stvaranje rješenja koje u potpunosti ne zadovoljava potrebe tvoje publike.
Praktično djelovanje: Počni s malim koracima. Testiraj svoje ideje - bilo da je to putem objave na blogu, ankete na društvenim mrežama ili neformalnog razgovora s nekoliko tvojih pratitelja. Često prikupljaj povratne informacije i nemoj se bojati prilagoditi ili okrenuti svoj pristup. Upamti, ovaj proces je učenje koliko i rješavanje.
→ Korak 5: Nastavi se vraćati na stare probleme
Feynmanov proces je bio u tijeku - nikada nije u potpunosti "završio" s problemom, čak ni nakon što je razvio odgovor. Ponovno bi se osvrnuo na stare probleme kako bi postavio nova pitanja, otkrio nove perspektive i pročistio svoje razumijevanje. Ta ga je praksa držala znatiželjnim i angažiranim te mu je omogućila da nastavi rasti kao mislilac.
Isti način razmišljanja može ti koristiti. Nakon što riješiš problem za svoju publiku, nemoj smatrati slučaj zatvorenim. Ponovno pregledaj svoja stara rješenja i pogledaj mogu li se poboljšati. Potrebe tvoje publike se mijenjaju, a tako bi se trebao razvijati i tvoj pristup rješavanju njihovih problema.
Praktično djelovanje: Periodično pregledaj rješenja koje si izradila i zapitaj se: Postoje li novi uvidi koji bi mogli poboljšati rješenje? Je li se situacija tvoje publike promijenila na način koji zahtijeva novi pristup?
Izgradnja brenda iznutra prema van: uloga znatiželje i autentičnosti
Dok istražujemo Feynmanov pristup rješavanju problema, postoji nešto ključno što moramo uzeti u obzir: ova tehnika nije samo rješavanje problema radi samog sebe. Riječ je o korištenju tvoje prirodne znatiželje i interesa za poticanje smislenih, autentičnih rješenja - rješenja koja su u skladu s onim što si u svojoj srži.
Osobni brendovi se ne grade iz nepoznanice. Oni su produžeci osobe koja stoji iza njih.
Kada je tvoj brend ukorijenjen u tvom pravom identitetu, on postaje izraz tvojih vrijednosti, ciljeva i onoga što te istinski fascinira. Zbog toga je Feynmanov pristup tako moćan - ne samo za rješavanje problema, već i za oblikovanje brenda koji želiš postati.
→ Znatiželja kao temelj tvog brenda
Što te čini znatiželjnom? Koji te problemi tjeraju da djeluješ umjesto da se povučeš?
Ova su pitanja važna jer ukazuju na tvoje autentično "ja". Problemi koje smatraš zanimljivima - oni koje si spremna pustiti da se krčkaju i duboko istražuju - odraz su tvojih vrijednosti i strasti. Oni su pokazatelji vrste brenda koji bi trebala izgraditi.
Kada slijediš ono što te prirodno intrigira, a ne ono što misliš da tvoja publika "želi" čuti, usklađuješ svoj pristup rješavanju problema sa svojim osobnim brendom. To stvara rezonanciju između onoga tko si, problema koje rješavaš i načina na koji te publika doživljava. To pokazuje da ne juriš samo za trendovima ili površnim interesima - baviš se nečim stvarnim, nečim što predstavlja tebe u cijelosti.
Kako generirati vlastite "omiljene probleme"
I ti možeš izraditi popis svojih omiljenih problema – konkretan skup pitanja na koja se oslanjaš kako za filtriranje informacija koje konzumiraš tako i za povezivanje točaka između izazova i mogućih rješenja.
Omiljena pitanja ti omogućuju sljedeće:
→ Posvetiti svoje vrijeme i pažnju idejama koje doista potiču tvoju znatiželju
→ Razumijevanje kako neki podatak može biti koristan i zašto ga vrijedi zadržati
→ Uvide na zanimljive obrasce i ponavljanja u više komponenti koje se ne čine povezanima, ali mogu imati neku zajedničku nit
→ Usmjeriti energiju na probleme u kojima možeš napraviti nešto značajno
→ Potaknuti svoju podsvijest da primijeti korisna rješenja za izazove s kojima se susrećeš u tvojoj okolini
→ Privući istomišljenike koji imaju iste interese i ciljeve kao i ti
→ Pretvoriti stresne situacije u intrigantne probleme za istraživanje
→ Usmjeriti pažnju na ideje koje pobuđuju tvoju znatiželju
No, mišljenja sam da se prave prednosti ovih pitanja mogu definirati samo ako napraviš konkretan popis otvorenih pitanja na pouzdanom mjestu izvan svoje glave. Potreban ti je popis koji možeš pregledati, revidirati i razmisliti o njemu, negdje spremljen van tvog uma.
Evo nekih od mojih pitanja koje sam koristila:
1. Što ja mislim, a nitko ne govori o tom?
2. Jesu li moji ciljevi moji vlastiti ili jednostavno ono što vjerujem da bih trebala željeti?
3. Kako mogu podučavati svoje dijete vrijednostima i načelima kada se moje vrijednosti stalno razvijaju, mijenjaju?
4. Koji je moj omiljeni način neuspjeha? Za što sam se spremna boriti?
5. Imam li plan za svoju životni lifestyle? Ako da, je li definiran detaljno i konkretno na temelju mojih vrijednosti?
6. Što je istina o meni danas zbog koje bi se moje 18-godišnje "ja" rastužilo? Kako to mogu popraviti danas?
7. U posljednjih pet godina, koje mi je uvjerenje, ponašanje ili navika najviše pogoršalo život?
8. Kako mogu podržati svoj životni lifestyle kroz razvijanje online brenda?
9. Kako mogu pronaći sintezu između obrazovanja i zabave?
10. Kako mogu povećati svoju zajednicu izbjegavajući slavu i zadržavajući privatnost?
11. Kako mogu razmišljati o svojim slabostima, a da ne padnem u samoprijezir?
12. Da mogu raditi samo 8 sati tjedno, što bih radila?
EKSTRA:
12+1. Kako umjetnost pretvoriti u posao, a da ne degradiram samu bit umjetnosti?
12+2. Kako mogu steći slobodu da činim pogreške, a da me one ne povrijede?
12+3. Kako mogu postati "bogat čovjek", a da ne žrtvujem svoje zdravlje i slobodu?
12+4. Kako mogu podržati i pridonijeti ljudima do kojih mi je stalo bez uplitanja u njihovo vlastito učenje i rast?
Možeš primijetiti da su ovo problemi bez jednostavnih odgovora. Istina je da oni nisu nužno ni osmišljeni da bi se na njih dao definitivan odgovor.
Vrijednost pitanja proizlazi iz provociranja našeg razmišljanja na dubljim i suptilnijim razinama, a ne pronalaženja jednog "točnog" odgovora. Možeš čak doći do različitih odgovora na isto pitanje u različitim razdobljima svog života, ovisno o tome kroz što prolaziš i što ti je u tom trenutku važno.
Otvorena pitanja su aktivni generatori mogućnosti za poticanje učenja i rasta tijekom mnogo mjeseci i godina. Tvoji omiljeni problemi tvore prizmu koja razdvaja dolazne informacije u spektar ideja — okvir koji ti omogućuje da namjerno filtriraš distrakcije, usmjeravaš svoju pažnju i njeguješ svoju znatiželju.
Ukratko, tvoji omiljeni problemi postaju pokretač znatiželje.
Slijedi ova tri koraka kako bi generirala svoje omiljene probleme i pokrenula motor znatiželje:
Napravi fizički i mentalni prostor za samorefleksiju (introspekciju)
Promisli o potencijalnim oblastima istraživanja
Pretvori istraživane oblasti u pitanja
(1) NAPRAVI FIZIČKI I MENTALNI PROSTOR ZA SAMOREFLEKSIJU (INTROSPEKCIJU)
Definiranje omiljenih problema je metakognitivna vježba koja zahtijeva vrijeme i prisutnost. Nemoj žuriti. Blokiraj sat u svom kalendaru, pronađi mirno mjesto i otvori bilježnicu ili neki digitalni alat.
(2) PROMISLI O POTENCIJALNIM OBLASTIMA ISTRAŽIVANJA
Ovo je najzanimljiviji dio procesa. Prođi kroz sljedeće upute i zapiši svoje odgovore:
- Koji su ti trenutno najhitniji problemi?
- Razmišljajući o djetinjstvu, koji su ti bili omiljeni hobiji?
- Koji su hobiji koje si imala najduže u životu, ne samo u djetinjstvu?
- Od kojih se vrsta priča, umjetnosti ili glazbe naježiš i u pozitivnom i negativnom smislu, ili te gane do suza?
- Koje su teme o kojima najviše voliš učiti?
- Kad bi mogla mahnuti čarobnim štapićem i imati konačan odgovor na bilo koje pitanje, koje bi to pitanje bilo?
- Da imaš kristalnu kuglu i da možeš putovati u budućnost, što bi htjela vidjeti?
- Kad bi mogla otputovati u budućnost i pitati sebe bilo što, što bi to bilo? Što bi pitala sebe u prošlosti?
- Da si pročitala sve knjige i pohađala sve tečajeve koje si htjela, na koje bi pitanja željela dobiti odgovor nakon svega toga?
- Na što ti misli odlutaju unutar svakodnevnice?
- Koje su zanimljive ideje za koje znaš, ali ih nisi u potpunosti shvatila?
- Koje bi vještine željela imati?
- Koji su najvažniji izazovi u tvojoj profesiji?
- Jesi li primijetila neke obrasce koji se ponavljaju u tvom svakodnevnom životu?
- Postoje li područja tvog života koja ti je teško uskladiti?
- Koji su ti aspekti društva zagonetni?
(3) PRETVORI ISTRAŽIVANE OBLASTI U PITANJA
Uzmi oblasti koje si identificirali u prethodnom koraku i preformuliraj ih u pitanja. Na takva se pitanja ne može odgovoriti s jednostavnim "da" ili "ne" - ona zahtijevaju suptilnije, složenije odgovore temeljene na dubljem razmišljanju. Koristi jednu od sljedećih struktura:
- Kako da…?
- Kako mogu…?
- Kako bismo mogli…?
- Koji je najbolji način za...?
- Kakav je odnos između A i B?
- Kako se X odnosi na Y?
- Zašto je X na određeni način?
- Kako moj tim/organizacija može…?
- Kako mogu pomoći drugima da...?
- Kako to izgleda…?
- Što bi bilo moguće da…?
- Što želim s...?
- Što bih učinila da…?
- Što bi se dogodilo da…?
- Što bi moralo biti istinito...?
Moja preporuka je da za ovo koristiš neki digitalni alat kako bi svoje odgovore mogla preformulirati, nadograditi na već postojeće ideje, mijenjati i vraćati im se kad god ti je potrebno. Zašto digitalni alat?
Samo zbog te prirode lakšeg rukovanja, povezivanja i pristupanja svemu na jednom mjestu.
ŠTO TREBAŠ IMATI NA UMU:
Evo nekoliko smjernica koje će ti pomoći da dođeš do najizravnijih, najučinkovitijih mogućih pitanja:
(a) Neka budu specifična
(b) Neka budu međudisciplinarna
(a) Neka budu specifična: Otvorena pitanja često su duboka i pomalo tajanstvena, ali to ne znači da ne mogu biti i specifična. Najbolja pitanja su ona koja usmjeravaju tvoje rješavanje problema i potiču te na djelovanje.
Na primjer, umjesto "Kako mogu biti bolja poduzetnica?" što je malo široko, pokušaj s "Kako mogu biti bolja poduzetnica kao introvert?"
Vidiš kako ta druga verzija daje preciznost na pitanje, istovremeno stvarajući ograničenja koja će voditi tvoje razmišljanje?
Učini pitanje potpuno jedinstvenim za tebe i tvoje okolnosti - zapravo je to cijela poanta!
(b) Neka budu međudisciplinirana: Otvorena pitanja ne moraju biti sadržana unutar jednog polja, industrije ili predmeta. U najboljem slučaju, oni prelaze uobičajene granice između kategorija kako bi potaknuli neortodoksne veze koje nitko drugi vjerojatno neće tražiti.
Na primjer, umjesto "Kako mogu poboljšati obrazovanje?" možeš se pitati "Kako mogu poboljšati obrazovanje posuđivanjem ideja iz sporta?"
S takvim okvirom postavljaš tragove koje tvoj um može slijediti. Namjerno se usmjeravaj prema određenim vrstama odgovora dok drastično smanjuješ broj opcija koje moraš razmotriti.
Meni je, recimo, bavljenje sportom pomoglo da određena znanja i iskustva prenesem u dizajn i poduzetništvo. Principi rada s ljudima se često lako prenose iz discipline u disciplinu i mogu obogatiti tvoju autentičnost i jedinstveni smjer razmišljanja.
Nije važno imati točan broj pitanja – ideja je imati dovoljno potencijalnih smjerova interesa da ako tvoj napredak zastane u jednom smjeru, možeš to jednostavno ostaviti po strani i baviti se nečim drugim.
Nije važno da budu "orijentirani na karijeru" ili da odmah imaju praktičnu upotrebu. Postavljanje ciljeva ima svoje mjesto, ali omiljeni problemi su za poticanje razmišljanja koja te osvajaju iz razloga koje možda ne možeš objasniti.
Za njih nije važno da se pojavljuju po redu prioriteta - ovo nije popis zadataka ili prioriteta s kojima se moraš uhvatiti u koštac na linearni način počevši od broja 1. Njihova je svrha dati si dopuštenje da se krećeš prema onome što prirodno izaziva tvoju znatiželju i radost upravo ovdje i sada.
S vremenom ćeš početi gledati svijet kroz leću pitanja; nastat će spontano, nepozvano, kao filter koji ti govori koje su informacije važne i zašto.
Dok formuliraš svoje omiljene probleme, imaj na umu da su oni uvijek samo prvi nacrt. Mogu i hoće se razvijati kako budeš otkrivala dublje i suptilnije slojeve svojih početnih znatiželja.
Ne samo da bi trebala biti otvorena za ovu promjenu, već je i cijela poanta ove vježbe: uroniti otvorenog uma u neizvjesnost koja dolazi s postavljanjem pitanja i prihvaćanjem nepoznanica koje će neizbježno doći u tvoj život kao rezultat.
Informacije koje konzumiraš u konačnici su rezultat pitanja na koja pokušavaš odgovoriti. Promijeni pitanje i počet ćeš primjećivati posve nove vrste odgovora za koje nisi ni slutila da postoje.
Kvaliteta tvog života ovisi o kvaliteti pitanja koje postavljaš.
Kako definirati konkretan problem koji želiš rješavati u poslovnom smislu i oko toga kreirati osobni brend
Pristup Richarda Feynmana uči nas da rješavanje problema nije brzina, već dubina. Radi se o dopuštanju najzanimljivijim problemima da se krčkaju, stvaranju veza tijekom vremena i otvorenosti za evoluirajuća rješenja kako se pojavljuju novi uvidi. Uzimajući ovaj strpljivi, promišljeni pristup, moći ćeš pronaći i riješiti probleme koji su tvojoj publici uistinu važni.
Svako je poslovanje izgrađeno oko rješavanja određenog problema za određenu skupinu ljudi.
→ Korak 1: Identificiraj zanimljiv problem
Većina nas rješava najhitnije ili najvidljivije probleme, ali oni nisu uvijek najzanimljiviji ili najučinkovitiji. Feynmanov pristup bio je drugačiji: nije samo tražio bilo koji problem, već i one koji su potaknuli njegovu znatiželju. Bio je fasciniran samim pitanjima i potaknut da ih istraži čak i bez pritiska traženja neposrednih odgovora.
Isto vrijedi i za tvoju publiku. Umjesto da se fokusiraš na površinske probleme ili brza rješenja, pogledaj dublje.
Svaki pisac počinje s praznom stranicom.
Svaki umjetnik počinje s praznim platnom.
Svaki kipar počinje s praznom pločom.
Ipak, svi počinju na isti način - s prvim konceptom. Grubi nacrt koji njihovoj viziji daje oblik. Zapitaj se:
Koja pitanja tvoja publika stalno postavlja? Koji problemi ne samo da su u skladu s njihovim potrebama, već i potiču tvoju znatiželju?
Prvi koncept je daleko od gotovog proizvoda, usluge. Neuredan je. Grub. Rupe su posvuda. Ipak, postavlja temelje za dalje.
Cilj ovog koraka je dati ti jednostavan misaoni proces koji će ti pomoći da što prije izneseš taj prvi koncept. Evo mentalnog modela koji na jednostavan način pomaže brainstormirati o problemima koje želiš rješavati.
Ovo ispod je vizualni prikaz ključnih sastojaka koji čine održiv proizvod. Uz 12 omiljenih problema koji daju širu sliku onog što te intrigira, ovaj vizualni prikaz će ti pomoći da konkretiziraš problem koji želiš rješavati.
Na koji način funkcionira ovo sa slike?
Postoje četiri temeljna sastojka koja čine održiv proizvod.
(1) IDEALNI KUPAC
Ili idealan klijent—osoba kojoj možeš najviše pomoći. Postoji u dva odvojena stanja:
- Bolna sadašnjost – stanje nelagode u kojem se nalazi koje motivira promjenu.
- Željeni rezultat – stanje ispunjenosti koje doživljava nakon što se promjena dogodi.
Jednom kad netko postigne željeni rezultat, uvijek je na korak od pronalaska novog problema, pokretanja sljedeće bolne sadašnjosti i nastavka ciklusa.
(2) PROBLEM
Predstavljen ponorom na slici, problem je prepreka između bolne sadašnjosti tvog idealnog kupca i željenog rezultata.
Svaki cilj, velik ili mali, dolazi s određenim otporom koji se mora svladati. Taj otpor je prilika za poduzetnika i središnji dio ovog modela.
(3) RJEŠENJE ILI SOLUCIJA
Predstavljeno mostom, rješenje je ključ za prevladavanje problema koji sprječava tvog idealnog kupca da doživi željeni rezultat.
Strategija, metoda ili pristup je taj koji se bavi ključnim problemom i utire put transformaciji. Važno je napomenuti da rješenje nije sam proizvod, već temeljno načelo, proces, strategija ili princip koji čini proizvod učinkovitim.
Primjer: Željeni rezultat = izgubiti 10 kg | Rješenje = potrošene kalorije > unesene kalorije | Proizvod = plan obroka koji donosi rješenje.
(4) PROIZVOD ILI USLUGA
Predstavljen biciklom na slici, proizvod je paket koji isporučuje rješenje tvom idealnom kupcu.
Uzima osnovno načelo ili strategiju i predstavlja ga na primjenjiv način kako bi tvoj idealan kupac mogao pristupiti i primijeniti ga.
Zamisli to kao prijevozno sredstvo koje ih doslovno vozi od točke A do točke B. Proizvod ili "vozilo" može biti u materijalnom, fizičkom obliku ili nematerijalnom obliku (digitalni proizvodi, konzultantske usluge itd.).
Tvoj cilj kao poduzetnice je prevesti tvog idealnog kupca iz njegove bolne sadašnjosti u budućnost sa željenim rezultatom tako što ćeš mu dati vozilo (proizvod/uslugu) koje će mu pomoći da brže, lakše i ugodnije stignu do odredišta.
Ako ovo radiš prvi put, ovaj crtež, pristup je upravo razina kojoj bi trebala težiti.
Nemoj komplicirati ovaj proces u početku.
Kasnije ćeš imati dovoljno vremena da proširiš i doradiš ovu mapu i cijeli proces. Zapravo, ako pokušaš učiniti previše sada na početku, samo ćeš omesti proces.
Ovaj primjer prikazujem iz dva razloga:
- Kako bismo istaknuli njegovu jednostavnost.
- Želim ti pokazati u što se može sav taj plan pretvoriti kada vjeruješ procesu.
Ovo je tek početak. Sadimo sjeme u plodno tlo.
Kako ovo primijeniti praktično?
Postoje dva načina na koja preporučujem primjenu ctreža i razvoj prvog koncepta tvog proizvoda ili usluge:
(a) idealan kupac si ti;
(b) idelalan kupac je osoba koja ima definirani problem
Osobno preferiram prvi način, ali drugi način je tradicionalniji i definitivno je vrijedan istraživanja ako ti se prvi način ne sviđa.
(a) Prvi način: idealan kupac si ti
Postoje tri različita kuta ili "perspektive" koje volim koristiti kada razjašnjavam o čemu se radi i koji problem pokušavam riješiti.
To su:
i) Prošli neki izazovi i prepreke: prepoznavanje problema razmišljanjem o vremenu osobne boli ili očaja.
ii) Sadašnja stručnost: prepoznavanje problema ispitivanjem tvog trenutnog skupa vještina/stručnosti.
iii) Mašta o budućnosti: identificiranje problema uzimajući u obzir tvoje buduće ciljeve i ambicije.
i) Prošli neki izazovi i prepreke: Svi smo imali trenutke očaja - vrijeme kada neuspjeh nije bio opcija. Bilo fizički ili mentalno, ti trenuci "uradi ili doživi neuspjeh" dovode do ogromnog rasta.
Ta je transformacija nešto što je drugima u sličnim situacijama prijeko potrebno. Ne moraš izliječiti rak ili riješiti glad u svijetu. Neki od najutjecajnijih ljudi u povijesti bili su vođeni motivacijom da riješe određenu bolnu sadašnjost u svom životu.
Ukratko: sjeti se vremena očajničke potrebe da riješiš neki problem. Koji je bio veliki problem koji nisi željela, ali si ga morala prevladati?
ii) Sadašnja stručnost: Nemoj misliti da nisi dovoljno vješta ili kvalificirana da dijeliš i pružiš vrijednost. Stavimo stvari u perspektivu:
- Do 7. godine: Većina djece dobro razumije vještine čitanja i pisanja.
- Do 16. godine: većina tinejdžera razvila je učinkovite vještine učenja i upravljanja vremenom.
- Do 25. godine: Većina odraslih razvila je vještine specifične za posao
Nije važno koliko se tvoje vještine čine "trivijalnim" - netko bi ubio da zna što ti znaš.
Razmisli o tome – ako si ikada radili posao na kojem su ti davali plaću da nešto učiniš, onda je jasno da je sve što si radila bilo dovoljno vrijedno da ti je netko bio voljan platiti za to!
Ukratko: razmisli o vještinama ili znanju koje trenutno posjeduješ. Koji veliki problem oni rješavaju za tvog idealnog kupca?
iii) Mašta o budućnosti: Ljudi se često boje postaviti velike ciljeve jer to odmah otkriva golemi jaz između onoga gdje jesu i onoga gdje žele biti.
Ali te su praznine problemi koje milijuni ljudi trebaju riješiti.
Na primjer, želja za uspješnim poslovanjem otkriva prepreke poput loših marketinških vještina ili slabe ponude—prepreke koje stvaraju prilike za vrijedna rješenja.
Ukratko: razmisli o svojim budućim težnjama. Koje velike probleme trebaš riješiti da bi tamo stigla?
(b) Drugi način: idelalan kupac je osoba koju želiš targetirati
Za razliku od prvog načina, koji se usredotočuje na tvoje vlastito iskustvo, drugi način gleda prema van, iz perspektive osobe koju targetiraš.
Izlaziš iz vlastite glave, promatraš svijet njihovim očima i postavljaš svoje rješenje kao sredstvo za njih. Ovo je tradicionalno istraživanje tržišta.
Možeš primijeniti iste tri perspektive (prošli izazovi i prepreke, sadašnja stručnost, mašta o budućnosti), ali ovaj put odgovaraš iz perspektive osobe koju želiš targetirati, odnosno, čiji problem želiš riješiti.
→ Korak 2: Pusti problem da se krčka unutar tvog uma
Ovdje leži Feynmanova magija. Nakon što je identificirao problem koji ga je zaintrigirao, nije žurio rješavati ga. Umjesto toga, "pustio bi ga da se krčka" u pozadini svog uma. Uvijek je razmišljao o tim pitanjima, ne na opsesivan način, već na opušten, istraživački način. Zadržao bi te probleme u svom umu dok je prolazio kroz život, dopuštajući da se pojave nove perspektive i neočekivani uvidi.
Možeš učiniti isto. Nakon što identificiraš problem koji je zanimljiv i tebi i tvojoj publici, odupri se iskušenju da odmah osmisliš rješenje. Umjesto toga, ostavi da odstoji. Tvoja će podsvijest početi raditi na tome, povezujući se sa stvarima koje vidiš, čuješ i doživljavaš svaki dan.
Praktično: Zapiši problem(e) negdje gdje ćeš se redovito susresti s njim - bilježnica, digitalni alat ili čak post-it na tvom računalu. Obrati pažnju na njega često, ali bez pritiska. Dopusti svom umu da ga slobodno istražuje. Ponekad će se tijekom obavljanja nepovezanih zadataka poput hodanja, čitanja ili čak razgovora s nekim pojaviti novi uvidi koje možeš dodati svom razumijevanju problema.
→ Korak 3: Uspostavi veze između problema i svakodnevnog života
Jedan od najsnažnijih aspekata Feynmanova pristupa bila je njegova sposobnost povezivanja naizgled nepovezanih životnih iskustava sa svojim omiljenim problemima. Uočio bi uzorke i ideje u svakodnevnim interakcijama, znanstvenim eksperimentima ili čak povremenim razgovorima i povezao ih s velikim pitanjima o kojima je razmišljao.
To možeš učiniti s problemima s kojima se tvoja publika suočava. Zadržavajući ove probleme u glavi, počet ćeš primjećivati veze na neočekivanim mjestima. Razgovor s prijateljem, knjiga koju čitaš ili iskustvo s brendom mogu ti iznenada dati uvid u to kako riješiti problem svoje publike na nov način.
Praktično djelovanje: stvori naviku traženja obrazaca u svojim svakodnevnim iskustvima. Zapitaj se: "Kako se to odnosi na problem koji pokušavam riješiti?" To može biti bilo što, od nove poslovne strategije na koju naiđeš do ležernog razgovora koji potakne ideju. Vodi dnevnik u kojem ćeš pratiti te uvide. S vremenom ti ova zbirka zapažanja može pomoći da stvoriš potpuniju sliku problema i mogućih rješenja.
→ Korak 4: Izgradi rješenja polako, uz fleksibilnost
Feynman nije žurio primijeniti prvo rješenje koje mu je palo na pamet. Dopustio je da se njegove ideje organski razvijaju kako su se razvijale nove spoznaje. Slično tome, kad počneš stvarati rješenja za probleme svoje publike, uzmi si vremena. Izbjegni iskušenje da odmah izgradiš savršeno rješenje. Umjesto toga, postupno testiraj svoje ideje i ostani dovoljno fleksibilna da se prilagodiš na temelju onoga što naučiš.
Koristeći ovaj postupni, eksperimentalni pristup, izbjegavaš upadanje u zamku rješavanja pogrešnog problema ili stvaranje rješenja koje u potpunosti ne zadovoljava potrebe tvoje publike.
Praktično djelovanje: Počni s malim koracima. Testiraj svoje ideje - bilo da je to putem objave na blogu, ankete na društvenim mrežama ili neformalnog razgovora s nekoliko tvojih pratitelja. Često prikupljaj povratne informacije i nemoj se bojati prilagoditi ili okrenuti svoj pristup. Upamti, ovaj proces je učenje koliko i rješavanje.
→ Korak 5: Nastavi se vraćati na stare probleme
Feynmanov proces je bio u tijeku - nikada nije u potpunosti "završio" s problemom, čak ni nakon što je razvio odgovor. Ponovno bi se osvrnuo na stare probleme kako bi postavio nova pitanja, otkrio nove perspektive i pročistio svoje razumijevanje. Ta ga je praksa držala znatiželjnim i angažiranim te mu je omogućila da nastavi rasti kao mislilac.
Isti način razmišljanja može ti koristiti. Nakon što riješiš problem za svoju publiku, nemoj smatrati slučaj zatvorenim. Ponovno pregledaj svoja stara rješenja i pogledaj mogu li se poboljšati. Potrebe tvoje publike se mijenjaju, a tako bi se trebao razvijati i tvoj pristup rješavanju njihovih problema.
Praktično djelovanje: Periodično pregledaj rješenja koje si izradila i zapitaj se: Postoje li novi uvidi koji bi mogli poboljšati rješenje? Je li se situacija tvoje publike promijenila na način koji zahtijeva novi pristup?
Izgradnja brenda iznutra prema van: uloga znatiželje i autentičnosti
Dok istražujemo Feynmanov pristup rješavanju problema, postoji nešto ključno što moramo uzeti u obzir: ova tehnika nije samo rješavanje problema radi samog sebe. Riječ je o korištenju tvoje prirodne znatiželje i interesa za poticanje smislenih, autentičnih rješenja - rješenja koja su u skladu s onim što si u svojoj srži.
Osobni brendovi se ne grade iz nepoznanice. Oni su produžeci osobe koja stoji iza njih.
Kada je tvoj brend ukorijenjen u tvom pravom identitetu, on postaje izraz tvojih vrijednosti, ciljeva i onoga što te istinski fascinira. Zbog toga je Feynmanov pristup tako moćan - ne samo za rješavanje problema, već i za oblikovanje brenda koji želiš postati.
→ Znatiželja kao temelj tvog brenda
Što te čini znatiželjnom? Koji te problemi tjeraju da djeluješ umjesto da se povučeš?
Ova su pitanja važna jer ukazuju na tvoje autentično "ja". Problemi koje smatraš zanimljivima - oni koje si spremna pustiti da se krčkaju i duboko istražuju - odraz su tvojih vrijednosti i strasti. Oni su pokazatelji vrste brenda koji bi trebala izgraditi.
Kada slijediš ono što te prirodno intrigira, a ne ono što misliš da tvoja publika "želi" čuti, usklađuješ svoj pristup rješavanju problema sa svojim osobnim brendom. To stvara rezonanciju između onoga tko si, problema koje rješavaš i načina na koji te publika doživljava. To pokazuje da ne juriš samo za trendovima ili površnim interesima - baviš se nečim stvarnim, nečim što predstavlja tebe u cijelosti.
"
Osobni brendovi se ne grade iz nepoznanice. Oni su produžeci osobe koja stoji iza njih.
Osobni brendovi se ne grade iz nepoznanice. Oni su produžeci osobe koja stoji iza njih.
Osobni brendovi se ne grade iz nepoznanice. Oni su produžeci osobe koja stoji iza njih.
→ Bivanje i življenje brenda vs izgradnja brenda
Prečesto ljudi misle o osobnom brendiranju kao o građevinskom projektu - zadatku spajanja elemenata koji će se svidjeti publici. Ali istina je da se najuvjerljiviji brendovi ne grade; proizlaze iz onoga što jesmo. Ne radi se o projiciranju slike; radi se o tome da postaneš osoba koja prirodno privlači pravu publiku.
Feynmanov pristup potiče te da gledaš prema unutra. Usredotočujući se na probleme koji su u skladu s tvojom prirodnom znatiželjom, ne stvaraš samo rješenja – već utjelovljuješ brend kakav želiš postati. Problemi koje odlučiš riješiti, način na koji im pristupaš i rješenja koja smišljaš odražavaju tko si.
Cilj nije stvoriti zaseban "identitet brenda". To je živjeti svoj osobni identitet tako potpuno i autentično da postane tvoj brend.
___
𝚍𝚘 𝙰𝚁𝚃, 𝚋𝚎 𝙰𝚁𝚃
∞
→ Bivanje i življenje brenda vs izgradnja brenda
Prečesto ljudi misle o osobnom brendiranju kao o građevinskom projektu - zadatku spajanja elemenata koji će se svidjeti publici. Ali istina je da se najuvjerljiviji brendovi ne grade; proizlaze iz onoga što jesmo. Ne radi se o projiciranju slike; radi se o tome da postaneš osoba koja prirodno privlači pravu publiku.
Feynmanov pristup potiče te da gledaš prema unutra. Usredotočujući se na probleme koji su u skladu s tvojom prirodnom znatiželjom, ne stvaraš samo rješenja – već utjelovljuješ brend kakav želiš postati. Problemi koje odlučiš riješiti, način na koji im pristupaš i rješenja koja smišljaš odražavaju tko si.
Cilj nije stvoriti zaseban "identitet brenda". To je živjeti svoj osobni identitet tako potpuno i autentično da postane tvoj brend.
___
𝚍𝚘 𝙰𝚁𝚃, 𝚋𝚎 𝙰𝚁𝚃
∞
→ Bivanje i življenje brenda vs izgradnja brenda
Prečesto ljudi misle o osobnom brendiranju kao o građevinskom projektu - zadatku spajanja elemenata koji će se svidjeti publici. Ali istina je da se najuvjerljiviji brendovi ne grade; proizlaze iz onoga što jesmo. Ne radi se o projiciranju slike; radi se o tome da postaneš osoba koja prirodno privlači pravu publiku.
Feynmanov pristup potiče te da gledaš prema unutra. Usredotočujući se na probleme koji su u skladu s tvojom prirodnom znatiželjom, ne stvaraš samo rješenja – već utjelovljuješ brend kakav želiš postati. Problemi koje odlučiš riješiti, način na koji im pristupaš i rješenja koja smišljaš odražavaju tko si.
Cilj nije stvoriti zaseban "identitet brenda". To je živjeti svoj osobni identitet tako potpuno i autentično da postane tvoj brend.
___
𝚍𝚘 𝙰𝚁𝚃, 𝚋𝚎 𝙰𝚁𝚃
∞
OSTALI ČLANCI
OSTALI ČLANCI
19. ruj 2024.
Pretvori ideju u brend - drugi dio
19. ruj 2024.
Pretvori ideju u brend - drugi dio
19. ruj 2024.
Pretvori ideju u brend - drugi dio
28. srp 2024.
Pretvori ideju u brend - prvi dio (teorija)
28. srp 2024.
Pretvori ideju u brend - prvi dio (teorija)
28. srp 2024.
Pretvori ideju u brend - prvi dio (teorija)
12. lip 2024.
Koja je stvarna korist iza tvojih ideja?
12. lip 2024.
Koja je stvarna korist iza tvojih ideja?
12. lip 2024.